Rusija strance namamljuje obećanjima o poslu, a završavaju na bojištu u Ukrajini

Prema procjenama ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), Rusija je dosad regrutirala više od 27.000 stranaca, ne računajući sjevernokorejske vojnike.

Istraživanje Međunarodne federacije za ljudska prava (FIDH), organizacije Truth Hounds i Kazahstanskog međunarodnog ureda za ljudska prava navodi da se novačenje provodi sustavno te da su glavne mete ljudi koji žive u siromaštvu ili teškim društvenim okolnostima.

Autori istraživanja tvrde da se pritom koriste različite metode – od visokih novčanih ponuda do obmane i prisile, piše Deutsche Welle.

Otišao na posao, obitelj dobila vijest o smrti

Među poginulima je i bivši kenijski vojnik Oscar Khagola Mutoka. Obitelji je rekao da odlazi raditi u Rusiju, no nije želio otkriti pojedinosti. Nekoliko dana nakon dolaska poslao je fotografiju u ruskoj vojnoj odori, a zatim je svaki kontakt prekinut.

Obitelj je kasnije obaviještena da je poginuo, ali njegovo tijelo nikad nije vraćeno u Keniju. Budući da nisu imali gdje oplakivati sina, članovi obitelji podigli su simboličan prazan grob.

Njegov otac Charles Mutoka kaže kako i danas ne zna gdje je njegov sin pokopan niti je li uopće dostojno sahranjen.

Siromaštvo kao najjači mamac

Velik broj stranaca u Rusiju odlazi zbog obećanih plaća koje su višestruko veće od onih u njihovim matičnim državama.

Kubanac Yoan Viondi Mendoza prihvatio je ponudu nakon što mu je obećana mjesečna plaća od 2.000 američkih dolara, što je za stanovnike Kube, gdje su primanja višestruko niža, predstavljalo priliku za izlazak iz siromaštva.

Njegov brat ispričao je kako ga je pokušao odgovoriti od odlaska, ali bez uspjeha. Mendoza je ubrzo završio na bojištu u Ukrajini, odakle je obitelji slao očajne poruke moleći da ga izvuku iz rata. Nedugo nakon toga njegovo se ime pojavilo na popisu poginulih stranih boraca.

"Uvijek su nas slali prve u napad"

Iako su neki dobrovoljno pristali potpisati ugovore s ruskom vojskom, brojni drugi tvrde da su prevareni.

Jedan od njih je Arman Mondol iz Bangladeša, kojem je obećan posao skladištara. Nakon dolaska u Rusiju, kaže, prisiljen je potpisati ugovor na ruskom jeziku koji nije razumio te je poslan ravno na bojište.

Prema njegovim riječima, strani borci bili su izloženi najvećem riziku.

"Uvijek su nas slali prve u napad, dok su ruski vojnici ostajali iza nas. Koristili su nas kao živi štit", ispričao je.

Mondol je teško ranjen kada je vojno vozilo naletjelo na minu. Preživio je, uspio pobjeći iz vojne bolnice te se uz pomoć veleposlanstva Bangladeša vratio kući. Danas trajno šepa zbog ozljeda, a kaže da ga i dalje progone prizori poginulih i teško ranjenih vojnika.

Plaćenici ili žrtve trgovine ljudima?

Autori istraživanja upozoravaju da mnogi strani borci formalno nisu plaćenici jer prije odlaska na bojište prihvaćaju rusko državljanstvo. Time se dodatno otežava utvrđivanje stvarnog broja poginulih stranaca jer se u službenim evidencijama vode kao ruski državljani.

Istodobno, u slučajevima u kojima su ljudi u rat odvedeni prijevarom ili prisilom, istraživači smatraju da bi se moglo raditi o trgovini ljudima, što predstavlja kršenje međunarodnog prava i Palermskog protokola Ujedinjenih naroda.

Moskva odbacuje optužbe

Ruske vlasti odbacuju optužbe da sustavno novače strance prijevarom. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije je izjavio da svi strani državljani sudjeluju u, kako Moskva naziva, "specijalnoj vojnoj operaciji" isključivo kao dobrovoljci i u skladu s ruskim zakonima.

Ipak, prema procjenama ukrajinskog Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, Rusija bi tijekom 2026. godine mogla regrutirati još oko 18.500 stranih državljana za rat u Ukrajini.

Istraživači zaključuju da, unatoč sve većoj međunarodnoj pozornosti i prosvjedima obitelji poginulih od Nepala do Perua, broj stranaca koji odlaze ratovati za Rusiju i dalje raste.